Knjiga

Glas i jeka: odjeci suvremene hrvatske književnosti


Kako odjekuje suvremena hrvatska književnost vrlo zorno pokazuje ova knjiga. U njoj je sveučilišni profesor i književni kritičar Mario Kolar sabrao pedesetak kritika, prikaza, recenzija, osvrta, eseja, predgovora, pogovora i ostalih – kako ih sam naziva – odjeka na domaću književnu i kroatističku produkciju posljednje dekade.

Kolarov interes kreće se u rasponu od suvremenih klasika, preko afirmiranih autorica i autora, do manje poznatih i novih književnih imena. Osim na književna, autor u knjizi donosi osvrte i na esejistička i stručna djela o (hrvatskoj) književnosti te na antologije i leksikografska izdanja.

U svakom slučaju, Kolarovi književni odjeci sakupljeni u ovoj knjizi pouzdan su pokazatelj živosti, raznolikosti i izazovnosti suvremene hrvatske književnosti. Jeka je to čije frekvencije onemogućavaju kakofoniju u kojoj se ponekad gube jasni orijentiri.

 

Kazalo

Glas i jeka, književnost i kritika

I.

Fišerove luči i kmice (Ernest Fišer: Macbeth na fajruntu)

Zaborav bez kojeg se ne može (Kristian Novak: Črna mati zemla)

Neobični dani običnih ljudi (Marko Gregur: Divan dan za Drinkopoly)

Hod vlastitim tragom (Ivan Golub: Običan čovjek, 2. izd.)

Ukorijenjeni putnik (Drago Štambuk: Što rade zmajevi)

Poetski katalog naličja suvremenosti (Ernest Fišer: Doba nevremena)

Ljubav i kazna (Kristian Novak: Ciganin, ali najljepši)

Hašekove (sjeverno)hrvatske teme (Jaroslav Hašek: Ljubav u Međimurju)

Trpkost priče, slast pripovijedanja (Damir Karakaš: Sjećanje šume)

Povratak „posljednjeg ilirca“ (Ivan Trnski: Izabrana djela)

Uspomene za budućnost (Marko Gregur: Mogla bi se zvati Leda)

Od misaonosti do aktivizma (Ernest Fišer: Trošenje nade)

Svijet kao zakonitost ili slučajnost? (Pavao Pavličić: Bakrene sove)

Ljubav u doba mržnje (Goran Tribuson: Otac od bronce)

Slušajući šutnju, gledajući zvijezde (Davor Šalat: Zvijezde, davna lica spašenih)

Još jedna izgubljena generacija? (Luiza Bouharaoua: Jesmo li to bili mi)

Roman o nama kakvi nismo smjeli biti (Marko Gregur: Vošicki)

Tko kome pomaže, tko kome odmaže (Pavao Pavličić: Štićena osoba)

Može li ljubav biti samo ljubav? (Monika Herceg: Vrijeme prije jezika)

Kako ostvariti zajednicu slobodnih pojedinaca? (Pavao Pavličić: Kužni pil)

Knjiga višestrukih, tako potrebnih nam dijaloga (Evelina Rudan: Smiljko i ja si mahnemo)

Novi plov lađe od vode (Pavao Pavličić: Lađa od vode)

Čitanje otoka (Lora Tomaš: Slani mrak)

Nekoliko kapi ljudske dobrote (Josip Mlakić: Na Vrbasu tekija)

Potraga za ljubavlju ili moguća definicija književnosti (Pavao Pavličić: Tajne zanata)

Prosvjed u 26 intermedijalnih tekstova (Franjo Nagulov: Okupacija u 26 slika (metodički obrađena lektira)

Konačno dosanjan Križanić (Denis Peričić: San o Križaniću)

Crni tonovi tranzicije (Goran Tribuson: Zbogom, Izabel)

Zavičaj kao zbiljofikcija (Miroslav Kirin: Babanija)

Od prijezira do spomenika (A. Maurović i N. Neugebauer: Grička vještica)

Maslačak i rat (Damir Karakaš: Potop)

Šetnja, bicikliranje i landranje (Pavao Pavličić: Deset vukovarskih šetnji; Goran Tribuson: Landranja; Ratko Cvetnić: Čez pole i vrvje)

II.

Književnost u raljama časopisa (Vinko Brešić: Praksa i teorija književnih časopisa)

Uzajamno ispisivanje (Davor Šalat: Zrcalni ogled)

Kako smo postali književna nacija (Vinko Brešić: Hrvatska književnost 19. stoljeća)

Sinteza književne bjelovariane 20. stoljeća (Ilija Pejić: Mirisi iscrpljena vala)

Teorija novih proznih oblika (Andrijana Kos Lajtman: Poetika oblika)

O smislu interpretacije (Milivoj Solar: Interpretacije)

Kajkavska i dječja književnost u fokusu (Prilozi Jože Skoka povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti)

Čemu amputacija vitalnih organa hrvatskog pjesništva? (Tonko Maroević: Svjetlaci)

Zvala ga je Lucijane (Julijana Matanović: Knjiga o Fabriju)

Čitanje pandemije (Leo Rafolt: Virus in fabula)

Prvi popis (važnijih) stanovnika hrvatske književnosti (Krešimir Nemec: Leksikon likova iz hrvatske književnosti)

Od Zagorke do Frica, a ne obratno (Tomislav Zagoda: Fric)

Marom znanstvenice, žarom učenice (Dubravka Oraić Tolić: Zagrebačka stilistička škola)

III.

Šoljanov kratki izlet u krimić (Predgovor Osumnjičenima Antuna Šoljana)

Jeruzalem je riječ koja ne gubi snagu (Pogovor Obrani Jeruzalema Mire Gavrana)

Kak je zgorela koprivničko-zrinska urota (Pogovoruš romanušu Kak je zgorel Presvetli Trombetassicz Markuša Greguruša)

Roman o svima nama (Pogovor Divljem konju Božidara Prosenjaka)

Predtinejdžerske radosti i brige (Pogovor knjizi Od nove do nove Ane Pisac)

Težnja za iskorakom iz anonimnosti (Pogovor knjizi Pod bedemom Darka Pernjaka)

Darovanje je najveći dar (Pogovor Dječjim poslima Sonje Delimar)

Mužika ravni i žmefke misli (Pogovor Zebranim versima Dragutina Feletara)

Kazalo imena

Bilješka o autoru


Autor:

Mario Kolar (Molve, 1981) književni je povjesničar i kritičar, docent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje predaje kolegije iz moderne i suvremene hrvatske književnosti. Osnovnu školu završio je u rodnim Molvama, opću gimnaziju u Đurđevcu, a studij kroatistike, slavistike i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Objavio je knjigu književnih kritika "Nuspojave čitanja" (2014) te znanstvene knjige "Između tradicije i subverzije" (2015), "Izazovi čitanja" (2018) i "Teksture i strukture" (2023). Stotinjak studija, eseja i kritika objavio je u različitim znanstvenim i književnim časopisima i zbornicima. Priredio je izabrana djela Dubravka Ivančana ("Izabrana djela", 2017), Frana Galovića ("Dok večer se zmrači", 2020) i Slavka Kolara ("Izabrana djela", 2023), kao i knjigu izabranih radova o Slavku Kolaru ("Divan užas", 2021). Autor je teksta za ilustriranu biografiju Frana Galovića ("Fran", 2023, ilustracije Tomislav Zagoda). Član je uredništva književnog časopisa "Artikulacije", a suuređivao je i časopis "Republika" (2021–2023). Dobitnik je Nagrade „Julije Benešić“ (2014) za književnu kritiku. Živi u Koprivnici.

ISBN:

978-953-8465-03-1

Cijena:

17 € / 128,09 kn


Narudžba:

Knjigu možete naručiti na naš e-mail info@artikulacije.hr

© 2022 Artikulacije